Osnovni tehnički podaci o sustavu

Istarski poluotok, kao geografski pojam, na određeni način i u hidrogeološkom smislu predstavlja prirodnu cjelinu. Cijeli prostor tipično kraškog razvoja drenira prema rijekama Mirni, Dragonji i Rižani na zapadnoj strani poluotoka, rijeci Raši na istočnoj strani, ali jednako tako i kraškim podzemljem prema Tršćanskom i Kvarnerskom zaljevu.

Centralni dio poluotoka pretežno je izgrađen od vodonepropusnih     naslaga fliša s karakterističnim površinskim otjecanjem. Na tom području formirana je rijeka Pazinčica, koja ponire na južnom rubu flišnog bazena i prihranjuje izvore u dolini rijeke Raše, Mirne i izvorišta u južnom dijelu Istre.

Vodni resursi Istre vezani su najvećim dijelom za kraške vodonosnike, koji zbog svojih hidrogeoloških karakteristika, imaju status visoke ugroženosti. Obzirom da su to ujedno i izvori pitke vode u tom prostoru, nameće se nužna potreba, za maksimalnom zaštitom.

Temeljno polazište za ovaj značajni ekološki projekt Istarske Županije nalazimo u Studiji : "ORGANIZACIJA, IZGRADNJA I ODRŽAVANJE SUSTAVA ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA ZA MALA NASELJA U OBUHVATU VODOZAŠTITNIH PODRUČJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI".

Osnovni je cilj Studije bio utvrđivanje pojedinačnih prioriteta kod izgradnje sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Izrađivač Studije zaključuje da je potrebno organizirati jedinstvenu organizaciju za upravljanje, izgradnju i održavanje kanalizacijskih sustava.

Idejnim rješenjima za cjelokupni programski zadatak predviđeno je:

• obuhvatiti 173 naselja u kojima živi cca  37.723 stanovnika
• planirati sustav za cca 45.400 ekvivalentnih stanovnika
• ugraditi 522.443 m gravitacijskih cjevovoda,
• ugraditi 21.508 m tlačnih cjevovoda,
• izgraditi 190 crpnih stanica,
• izgraditi 176 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda raznih kapaciteta,

dok je prvom fazom realizacije projekta predviđeno zbrinjavanje otpadnih voda za  cca 101 naselje.

Napomena: Precizne podatke biti će moguće dobiti tek nakon izrade izvedbene projektne dokumentacije za svako naselje.

Projektom (Studijom) je izvršeno vrednovanje pojedinačnih prioriteta obzirom na:

• I stupanj   - unutar II vodozaštitne zone, 
• II stupanj  - unutar III i IV vodozaštitne zone,
• III stupanj - unutar pretpostavljenog ali nedovoljno istraženog sliva i van zona zaštite.

Pročišćavanje otpadnih voda planirano je postići slijedećim postupcima obrade:

• "Prvi stupanj pročišćavanja": primarna obrada sa mehaničkom i fizikalno - kemijskom obradom,
• "Drugi stupanj pročišćavanja": sekundarna aerobna biološka obrada sa nitrifikacijom i denitrifikacijom,
• "Treći stupanj pročišćavanja": dodatna aerobna biološka obrada i dodatna fizikalno - kemijska obrada sa filtriranjem.

Predložen način izgradnje malih uređaja predviđa:

• decentralizaciju uređaja za pročišćavanje zbog ekonomske opravdanosti,
• centralizaciju kontrole uređaja i upravljanja te,
• centralizaciju održavanja uređaja.