Pula: Poglavarstvo usvojilo izvješće o kakvoći prirodnih resursa voda uključenih u vodoopskrbu u Istarskoj županiji u 2007. godini
Poglavarstvo Istarske županije je, na sjednici održanoj 17. lipnja 2008. godine, usvojilo izvješće o kakvoći prirodnih resursa voda uključenih u vodoopskrbu u Istarskoj županiji u 2007. godini. Izvješće je izradio Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Odjel za zaštitu i unapređenje okoliša u travnju 2008. godine.
Izvješće obuhvaća rezultate statističke obrade analiza provedenih programa praćenja kakvoće prirodnih neprerađenih voda izvora, bunara i akumulacije Butoniga financiranih od hrvatskih voda i Istarske županije. Programima su obuhvaćeni izvori: Sv. Ivan, Gradole, Bulaž, Kokoti, F. Gaja, Kožljak, Plomin, Mutvica, Rakonek, bunari: Šišan, Jadreški, Campanož, Karpi, Lokvere, Rizzi, Tivoli, Ševe, Škatari, Peroj, Valdragoni 3, 4 i 5 ) i akumulacija Butoniga na tri dubine (0,5 m pod površinom, mjesto usisa za vodoopskrbu i pridneni sloj).
Vode izvora su specifične po pojavama velikih mutnoća zbog prodora suspendiranog mulja i površinskih voda u podzemne vodonosnike za vrijeme kišnih perioda. S povećanim sadržajem suspendiranih čestica raste i onečišćenje koje ima sklonost vezivanja na suspendiranu tvar. Prvenstveno se to odnosi na bakteriološko onečišćenje . Značajan porast pokazuje i sadržaj željeza dok manji porast pokazuje sadržaj mangana i ugljikovodici mineralnog porijekla.
Sadašnji stupanj prerade vode na izvorima (taloženje, filtriranje i dezinfekcija) uspješno uklanja onečišćenje i omogućava da je u javnom vodoopskrbnom sustavu zdravstveno ispravna voda za piće.
Na izvorima postoji nepovoljan trend porasta hranjivih tvari (dušik i fosfor) koje se ne mogu ukloniti sadašnjim stanjem prerade vode. Uzrok povećanja sadržaja hranjivih tvari je uglavnom u količini i kakvoći otpadnih voda te od procjednih voda neuređenih odlagališta.
Vodoopskrba nije tim trendom porasta hranjivih tvari ugrožena ali ukazuje na nužnost pojačanih mjera zaštite.
Vode bunara pokazuju druge osobitosti. Sadržaj otopljenih tvari je značajno viši naročito u sadržaju iona hidrogenkarbonata i kalcija dok sadržaj klorida, sulfata, natrija i magnezija ima za posljedicu ukupnu povećanu mineralizaciju pa se te vode svrstavaju u vode III vrste. Bez obzira na navedeno, te vode po svojim osnovnim hidrokemijskim obilježjima odgovaraju zahtjevima vode namijenjenoj za piće.
Najveći problem bunara pulskog područja je visok sadržaj nitrata, odnosno ukupnog dušika pa su te vode svrstane od II do V vrste. Posebno su ugroženi bunari u užem gradskom području što znači svi osim Peroja i Karpi. Nitrati imaju trend porasta pa su, od ukupno 13 bunara, tijekom 2007. godine u vodoopskrbnom sustavu bila samo dva bunara. Obzirom da se za preradu vode koristi samo postupak dezinfekcije jedini način očuvanja integriteta javne vodoopskrbe u isporuci zdravstveno ispravne vode je isključenje bunara iz sustava.
Voda akumulacije Butoniga pokazuje različitu kvalitetu na pojedinim profilima. Ljetni mjeseci su karakteristični po naglom padu otopljenog kisika prema dnu akumulacije gdje se pojavljuje i anoksija. U takvim uvjetima dolazi do pojave povećanih koncentracija amonijaka, spojeva željeza i mangana te sumporovodika. Također je zabilježen i trend porasta fosfora koji je vrlo važan faktor u eutrofikaciji akumulacije. Obzirom da je u ljetnim mjesecima mjesto usisa više u pridnenim slojevima dolazi do crpljenja vode lošije kvalitete što zahtjeva tehnološki zahtjevniju obradu do standarda za pitku vodu
U cilju što manjih tehničko tehnoloških zahvata na vodama koje se koriste za piće potrebno je hitno provesti njihovi integralnu zaštitu.
Uspostavom komunalnih standarda na razinu propisanih za očekivati je, ako ne i poboljšanje kakvoće voda, a onda barem stagnacija degradacije kakvoće.
Osim navedenog, efikasno sprečavanje bespravne izgradnje, kampiranja, eksploatacije mineralnih sirovina i bespravnog bušenje u cilju iznalaženja podzemnih voda, koje mora provesti država putem rada inspekcijskih službi, u konačnosti bi imalo također značajnih učinaka u zaštiti podzemnih resursa vode koja za ovaj prostor znači život.
Iako se u gotovo svim programima praćenja stavlja naglasak na kvalitetu, za očekivati je da se u narednom periodu naglasi problem raspoloživih količina. Slijedom navedenoga, za istaknuti je da će svaka rezerva bilo izvorske, bunarske ili površinske vode biti dragocjena. Stoga "Vode će biti onoliko koliko bude učinkovita zaštita i racionalno i mudro gospodarenje vodama".