Prijedlog županijskog Proračuna za 2023. godinu usvojen u 1. čitanju
U Spomen domu, u Pazinu, održana je 12. sjednica županijske Skupštine, kojom predsjeda predsjednica Sandra Ćakić Kuhar, a na samome početku prisegnulo je dva nova vijećnika. Vijećnici Ivica Butorac i Diego Antončić (HDZ) stavili su mandat u mirovanje, a zamijenili su ih Ivica Ćošković i Milan Košara.
Jedna od točaka dnevnog reda je bio i Prijedlog Proračuna za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu – I. čitanje, koji je i usvojen. Prijedlog Proračuna Istarske županije za 2023. godinu iznosi 244.000.000,00 eura, što je u usporedbi s 2022. godinom za 6,1 % više. Od planiranog iznosa, dio koji provode tijela Istarske županije iznosi 54.427.858,31 eura ili 22,3 %, a dio koji provode proračunski korisnici iznosi 189.572.141,69 eura ili 77,7 % ukupnog proračuna. Rok za podnošenje amandmana je 30. studeni.
Na aktualnom satu su postavljena brojna pitanja, a najviše iz područja obrazovanja i zdravstva. Na vijećničko pitanje o budućoj Srednjoj školi u Umagu, župan Boris Miletić je odgovorio da je obrazovanje jedan od prioriteta u ovome mandatu, a do kraja mandata cilj je jednosmjenska nastava u svim školama čiji je osnivač Županija. Konkretno, po pitanju umaške škole, župan je kazao da je početkom godine održan sastanak s Gradom Umagom s ciljem pronalaska modela po kojem bi se u mrežu škola uvrstila i ona u Umagu. Sukladno dogovoru između Grada Umaga i Istarske županije, osnivač SŠ Umag bit će Istarska županija. Suglasnost o programima koje će se izvoditi na prijedlog osnivača daje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, nakon što osnivač dostavi dokaze da škola ispunjava prostorne, materijalne i kadrovske uvjete, na čemu se trenutno radi.
Tema je bila i dogradnja Centra za kompetentno cjeloživotno razvijanje inovativnih znanja i vještina u sektoru ugostiteljstva i turizma Pula - KLIK PULA, koja je u tijeku, a zbog čega je dio stabala moralo biti uklonjeno. Župan Miletić je podsjetio na važnost samog projekta za strukovno obrazovanje, čija vrijednost iznosi gotovo 50 milijuna kuna, a od čega je 30 milijuna kuna osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok će preostali dio troškova snositi Istarska županija, kao nositelj projekta. Dio stabala i grmlja je moralo biti uklonjeno kako bi se Centar mogao dograditi, a po završetku radova isto će biti nadomješteno. Naime, površina građevne čestice koja će biti hortikulturno uređena iznosit će 39 % od ukupne površine građevne čestice. Također, prema riječima župana stabala koja su bila upotrebljiva, donirana su Prihvatilištu za beskućnike u Puli za ogrjev. Jedno od pitanja odnosilo se i na studentske stipendije na što je resorna pročelnica Patricia Percan kazala da će i za akademsku godinu 2022./2023. Županija dodijeliti stipendije u tri kategorije. Natječaji za redovne studente i one slabijeg imovnog stanja bit će objavljeni tijekom studenog, a onaj za studente na studijima za deficitarna zanimanja u zdravstvu u Istarskoj županiji u siječnju.
Na prijedlog o uspostavi Fonda za razvoj Ćićarije, župan Miletić je rekao da u proračunu postoji stavka kroz koju se pruža pomoć manje razvijenim jedinicama lokalne samouprave, a upravo je u Prijedlogu Proračuna za 2023. godinu predloženo njezino povećanje za 300 tisuća kuna, pa ona sada iznosi milijun kuna. Župan je dodao i kako je Županija uvijek na usluzi i spremna pomoći manje razvijenim općinama poput Lanišća, Lupoglava, Cerovlja, Gračišća i drugih.
Pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb dr. Gordana Antić je odgovorila, pak, na pitanje o uspješnosti spašavanja života kao posljedice srčanih udara i infarkta u Istarskoj županiji, odnosno koliko uspješnih intervencija u toj domeni imaju djelatnici Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije. Kako je istaknula, u Istri se dogodi otprilike 280-290 srčanih zastoja godišnje, od čega se trećina slučajeva događa kod turista.
Rezultati preživljavanja su u Istarskoj županiji negdje na 23,8 % u 2021. godini. Za usporedbu prije formiranja Nastavnog zavoda za hitnu medicinu IŽ, Istra je bila na niskih 2,2 % uspješnosti spašavanja. U Europi se brojke kreće između 10 i 15 posto, tako da je Istarska županija u tom dijelu iznadprosječna.
Spomenimo i pitanje o početku projekta rekonstrukcije Odjela dječje rehabilitacije, pri županijskoj Specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“ Rovinj-Rovigno, za što je župan Miletić odgovorio da se do kraja godine očekuje raspisivanje međunarodnog javnog natječaja za odabir izvođača radova. Sam početak radova ovisit će o tijeku postupka javne nabave, a župan se nada da se cijela procedura neće previše otegnuti te da će gradilište biti otvoreno u što kraćem roku, iduće godine.