Korištenje rezultata istraživanja rizičnih ponašanja učenika srednjih škola za učinkovitije planiranje i provedbu školskih preventivnih programa
U prostorijama Zajednice Talijana, u Puli, proteklog je tjedna održan stručni skup na kojem je predstavljen projekt «Korištenje rezultata istraživanja rizičnih ponašanja učenika srednjih škola za učinkovitije planiranje i provedbu školskih preventivnih programa».
Projekt je pokrenuo Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, u suradnji s Institutom za društvena istraživanja i prof. Petrom Bezinovićem, uz pokroviteljstvo Istarske županije. U projektu je sudjelovalo 19 srednjih škola Istarske županije, koje su sustavno radile na svojim preventivnim programima.
Ovom projektu prethodilo je provođenje istraživanja pod nazivom «Analiza rizičnih ponašanja i konzumacija opojnih sredstava kod srednjoškolaca u Istarskoj županiji», kojim je obuhvaćeno 20% svih učenika srednjih škola u Istri. Svrha istraživanja bila je dobiti uvid u pojavnost i strukturu rizičnih oblika ponašanja i njihovih sociopsiholoških korelata, utvrditi dominantne psihološke i socijalne probleme koji se nalaze u osnovi rizičnih oblika ponašanja, istražiti specifične odrednice rizičnih oblika ponašanja na koja se u školskoj situaciji može preventivno djelovati i potaknuti razvoj ciljanih i učinkovitih programa prevencije.
Nakon provedbe istraživanja i obrade podataka, svaka škola dobila je rezultate za svoje učenike koje je mogla usporediti s prosječnim rezultatima za Istarsku županiju. Kroz vodič za samoanalizu, koji je strukturiran u Institutu za društvena istraživanja, svaka škola je mogla analizirati rezultate svojih učenika, istaknuti kritične točke i dominantna rizična ponašanja te odabrati problem na koji će usmjeriti dio svojih školskih preventivnih programa. Tijekom provođenja projekta, održan je seminar na kojem su voditelji školskih preventivnih programa educirani za ispunjavanje obrasca za samoevaluaciju. Oformljen je Tim za podršku, kojeg su činile Gordana Vorkapić - Jugovac, Vilma Bednar i Ljiljana Juričić. Svakoj školi dodijeljena je po jedna članica Tima za podršku, a one su kroz sve faze izrade školskih preventivnih programa pružale podršku voditeljima, nadzirale njihov rad te davale smjernice i prijedloge za strukturiranje i unaprjeđenje programa. Održana su i četiri sastanka voditelja školskih preventivnih programa na kojima su voditelji dobili teoretske okvire i metodološki pristup radu. Kroz grupni rad i razmjenu iskustava, voditelji su dobili potporu, prijedloge i smjernice za finalizaciju svojih preventivnih programa od svojih kolega, što je rezultiralo boljim umrežavanjem škola.
Korist za škole, ali i za zajednicu, od ovog projekta je u tome što je mobilizirao aktivnosti škola na provedbi školskih preventivnih programa, škole su upoznale metodologiju koja uključuje elemente strateškog planiranja i izrade strukturiranog izvješća. Izrađeno je 19 novih ciljanih školskih preventivnih programa čije su polazište valjani rezultati istraživanja. U školama se pokrenula dodatna rasprava o rizičnim ponašanjima učenika čime se potakla intenzivnija razmjena iskustava i korištenje inovativnih i učinkovitijih postupaka prevencije. Naposljetku, strukturirana izvješća omogućit će osnivaču škola neposredno praćenje ostvarivanja aktivnosti školskih preventivnih programa.