Na završnoj konferenciji BEYOND projekta predstavljena vizija pučinske vjetroelektrane u Istri

Na završnoj konferenciji projekta BEYOND, koji se provodi u sklopu programa Interreg Italija-Hrvatska, održanoj 11. lipnja 2026. godine u Zadru, IRENA – Istarska Regionalna Energetska Agencija je predstavila naprednu viziju razvoja pučinskih vjetroelektrana u Istarskoj županiji. Tom prigodom istaknuti su ambiciozni planovi za tranziciju prema čistim izvorima energije, ali su i jasno mapirane glavne regulatorne i tehničke barijere koje Hrvatska mora hitno riješiti kako bi se ovi kompleksni projekti na moru realizirali u idućih 15-ak godina.

Konferencija je okupila predstavnike institucija, znanstveno-istraživačkog sektora, energetskih tvrtki, razvojnih agencija i organizacija uključenih u razvoj održivih energetskih rješenja na području Jadrana. Tijekom stručnog dijela programa predstavljeni su rezultati projekta BEYOND, tehnički aspekti razvoja pučinskih vjetroelektrana, pitanja zaštite morskih ekosustava te iskustva i primjeri dobre prakse iz drugih europskih regija. Predavanja su održali predstavnici IRENA-e, Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (RITEH), Nacionalnog instituta za oceanografiju i primijenjenu geofiziku (OGS), Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Grada Zadra te predstavnici privatnog sektora aktivni u području razvoja pučinske energije vjetra.

U sklopu konferencije održana su i dva panela. Prvi panel bio je posvećen regulatornim, infrastrukturnim i investicijskim preduvjetima za razvoj pučinskih vjetroelektrana na Jadranu, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva gospodarstva, Obnovljivih izvora energije Hrvatske, INA-e, Energetskog instituta Hrvoje Požar, Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, IRENA-e te predstavnika privatnog sektora. Drugi panel bavio se mogućnostima suživota pučinskih vjetroelektrana s morskim ekosustavima i djelatnostima plavog gospodarstva, a okupio je predstavnike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Adria Innovation Harboura, Blue Green Projecta, Nacionalnog instituta za oceanografiju i primijenjenu geofiziku (OGS) te ARTI Puglia. Rasprave su istaknule važnost usklađivanja energetskog razvoja s očuvanjem morskog okoliša, ribarstvom, akvakulturom i drugim aktivnostima plavog gospodarstva te potvrdile potrebu za nastavkom međusektorske suradnje u planiranju budućih projekata na Jadranu.

IRENA je istaknula kako su se prvi koraci prema zelenoj tranziciji na području Istre počeli odvijati još 2014. godine kada je Zelenim planom Istarske županije solarna energija identificirana kao ključni obnovljivi izvor. U to vrijeme fokus nije bio na energiji vjetra jer za vjetroelektrane na kopnu nema odgovarajućih lokacija, dok tehnologija za vjetroelektrane na moru jednostavno još nije bila dovoljno zrela. Međutim, danas se sve mijenja - s najavljenim zatvaranjem Termoelektrane Plomin do 2033. godine, Istra gubi veliki izvor proizvodnje električne energije, te se taj kapacitet apsolutno mora nadomjestiti. Zahvaljujući brzom napretku tehnologije, projekti na moru sada su financijski isplativi, stoga se 2024. godine započinje s organizacijom niza radionica i okruglih stolova sa stručnjacima iz svih ključnih područja. Okupili smo energetski i mrežni sektor, ribarstvo i akvakulturu, pomorski promet i lučke uprave, lokalnu samoupravu i prostorno planiranje, kao i sektore zaštite okoliša i turizma. Sve ove radionice održane su kako bi se prikupili ključni inputi i analizirala stvarna mogućnost izgradnje vjetroelektrana na moru u Istri. 

Na temelju svih tih povratnih informacija došlo se do slijedećeg zaključka: Istra ne želi projekt na moru koji je fokusiran isključivo na maksimiziranje proizvodnje električne energije. Umjesto toga, Istra teži projektu koji tijekom svoje realizacije maksimizira koristi za sve sektore na koje će realizacija takvog ulaganja utjecati. Točnije, u Istarskoj županiji fokus je na inkluzivnoj pučinskoj vjetroelektrani.

Identificirane su tri potencijalne lokacije. Dvije se nalaze u Isključivom gospodarskom pojasu, a jedna u teritorijalnim vodama. Kroz projekt  BEYOND fokus je postavljen na lokaciju teritorijalnim vodama Istarske županije. Izgradnja projekta ove veličine blizu obale nije eksperiment – to je dokazana europska praksa. Primjerice, Fécamp u Francuskoj, vjetroelektrana od 500 MW izgrađena je u potpunosti unutar francuskih teritorijalnih voda, dok Belgija 15% svog teritorijalnog mora izdvaja za vjetroelektrane na moru, uključujući projekte poput Northera. 

Krajnji cilj sada je pametno osmisliti postupak nadmetanja za koncesije, uključivanjem specifičnih kriterija bodovanja za investitore. Teži se ponude ocjenjivati i bodovati na temelju stvarnih, lokalnih akcija, poput: Koliko će se radnih mjesta otvoriti za domaću radnu snagu? Hoće li se pružiti financijska potpora lokalnim ribarima tijekom faze izgradnje? Hoće li platforme otvoriti nove prilike za turizam, izlete brodom ili se možda koristiti u edukacijske svrhe? Hoće li se planirati temelji turbina koji djeluju kao umjetni grebeni za zaštitu morskog života? Hoće li se financirati lokalno obrazovanje i znanost radi proučavanja utjecaja na morski ekosustav? Hoće li se ponuditi model suvlasništva zajednice kako bi naši građani mogli izravno sudjelovati i imati koristi? 

Slični modeli već postoje diljem Europe. U Sjevernom moru projekti poput Borsselea u Nizozemskoj i Rampiona u Ujedinjenom Kraljevstvu već koriste dizajne koji uključuju prirodu s umjetnim grebenima. Kada je riječ o suvlasništvu zajednice, Danska je apsolutni prvak. Njihova poznata vjetroelektrana na moru Middelgrunden blizu Kopenhagena zapravo je u 50% vlasništvu zadruge lokalnih građana. Nadalje, na mjestima poput danskog otoka Samsø, lokalni ribari su zapravo suvlasnici turbina i koriste ih za edukativni turizam. Svi ovi primjeri dokazuju da vjetroelektrane na moru mogu savršeno koegzistirati s lokalnim gospodarstvom, turizmom i prirodom.
S druge strane, istaknuto je da je za ovakav cilj, uključujući hitne zakonske izmjene, višegodišnja terenska istraživanja, složene okolišne dozvole, nadogradnju mreže, financiranje i samu izgradnju na zasigurno potrebno računati sigurni vremenski okvir od oko 15 godina za potpunu realizaciju.

Na regulatornoj strani, primarni problem je novi Zakon o prostornom uređenju koji je stupio na snagu početkom ove godine. Ovaj je zakon uveo strogu odredbu koja u potpunosti zabranjuje planiranje i ucrtavanje poligona za istraživanje vjetroelektrana na moru u prostorne planove. To je velika prepreka. Ona potpuno blokira razvoj potencijalnih vjetroelektrana na moru jer bez tih zakonskih zona investitori ne mogu ni započeti obvezna mjerenja vjetra i ekološke studije. Izmjena ovog zakona prioritet je broj jedan.

Na tehničkoj strani, glavni izazov predstavlja ograničena energetska infrastruktura. Prema trenutačnom stanju, elektroenergetski podsustav Istre suočava se sa značajnim nedostatkom kapaciteta. Procjenjuje se da postojeća elektroenergetska mreža može prihvatiti tek dodatnih 130 MW instalirane snage. Međutim, planirani ciljevi za Istru su značajno ambiciozniji. Nadogradnja elektroenergetskog podsustava izgradnjom 400 kV dalekovoda s interpolacijom u postojeći dalekovod 400 kV Melina – Divača te izgradnjom nove transformatorske stanice omogućila bi povezivanje prijenosne mreže Istre sa snažnim 400 kV i 220 kV čvorištima (TS Melina, TS Pehlin i TS Divača). Time bi se stvorili preduvjeti za daljnju integraciju planiranih projekata obnovljivih izvora energije te dugoročno povećanje prijenosnih kapaciteta, dok bi se  proizvedeni viškovi električne energije mogli bi iskoristiti za proizvodnju zelenog vodika.

Panelisti su također naglasili da zakonodavac mora osigurati stabilan i nepromjenjiv zakonski okvir kako bi investitori mogli imati sigurnost u planiranju ovakvih dugogodišnjih investicija.