Razvoj fotonaponskih sustava na području općina i gradova Istarske županije

Ukupna instalirana snaga postrojenja za proizvodnju električne energije u Istarskoj županiji prema raspoloživim podacima iz veljače 2023. godine iznosi 231,35 MW, od čega se 6,1% odnosi na instalirani kapacitet fotonaponskih elektrana, 0,11% na malu hidroelektranu Letaj, dok najveći udio od 93,79% pripada Termoelektrani Plomin 2. Iako TE Plomin sa svojom proizvodnjom zadovoljava ukupnu potražnju poluotoka, problem se javlja kod vršnog opterećenja koje u ljetnim mjesecima zna dosegnuti i 250 MW. Iako se stanovništvo prema popisu iz 2021. godine smanjilo za gotovo 6% u odnosu na 2011. godinu, potrošnja za električnom energijom u Istarskoj županiji u konstantnom je porastu. U odnosu na 2021. godinu kada je potrošnja električne energije u Istarskoj županiji iznosila 1.247 GWh, u 2022. uočen je porast potrošnje za 6,4% te je ukupna potrošnja iznosila 1.327 GWh.

Uzimajući u obzir najavljeno zatvaranje TE Plomin 2023. godine, konstantno povećanje potrošnje električne energije i postavljene ciljeve za povećanje udjela obnovljivih izvora energije, instalacija fotonaponskih elektrana nameće se kao jedno od rješenja.

Kako je ova tema sve više u fokusu, na radionici pod nazivom „Što gradovi i općine mogu učiniti kako bi potaknuli i ubrzali razvoj projekata obnovljive energije na svom području“, održanoj 5. lipnja u Poreču, IRENA – Istarska Regionalna Energetska Agencija, je predstavila moguće smjerove razvoja fotonaponskih elektrana na područjima jedinica lokalnih samouprava.

Naglasivši vječni problem JLS-ova, upravljanje većim brojem zgrada uz ograničena novčana sredstva koja se dodatno raspoređuju na brojne druge potrebe, Andrea Poldrugovac iz IRENA-e ukazao je na  potrebu za rangiranjem ulaganja. Na ovaj način moguće je utvrditi prioritetna ulaganja vodeći se ukupnim troškovima investicija i rokom povrata istih. Sudionicima radionice je kao primjer predstavljena studija koja je izrađena za potrebe Istarske županije, a koja primjenjuje upravo takav „alat za prioritizaciju energetskih ulaganja“. Studijom je obuhvaćeno 65 zgrada pod upravljanjem Istarske županije koje je ovaj alat rangirao vodeći računa o parametrima specifičnim za svaku lokaciju, a dodatno je izvršena i analiza rizika. Definirajući ovakve liste prioritetnih ulaganja, predstavnici JLS-ova utvrđuju optimalnu instaliranu snagu fotonaponskog postrojenja za svaki pojedini objekt, identificirajući pritom visinu vrijednosti investicije, uzimajući u obzir internu stopu rentabilnosti projekta, neto sadašnju vrijednost investicije i diskontirano razdoblje povrata investicije.

U sklopu okruglog stola raspravljalo se i o bespovratnim sredstvima koja su na raspolaganju javnom sektoru za realizaciju ulaganja u fotonaponske elektrane te je Aleksandar Major iz Istarske županije prezentirao uspješan primjer korištenja bespovratnih sredstava projekta “Dobra energija - solarna energija za energetsku tranziciju''. Projektom Dobra energija SEET se do proljeća 2024. osigurava ugradnja 1 MW solarnih elektrana na javne objekte na području Istarske županije te gradova Poreča, Pule, Cresa, Čakovca, Zaprešića i Ivanić-Grada. Projekt Dobra energija SEET, pripremljen od strane IRENA-e, produkt je suradnje Istarska županije, IRENA-e i Zelene energetske zadruge, koji su u partnerstvu okupili još 6 gradova iz Hrvatske i dva bilateralna partnera iz Norveške, te će projekt rezultirati instalacijom 22 integrirane solarne elektrane. Projekt ukupne vrijednosti 1,4 milijuna EUR odlukom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ostvario je pravo na 85% financiranja (1,1 milijun EUR) putem bespovratnih sredstava u sklopu programa “Energija i klimatske promjene'' Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014.-2021.

Gradovi i općine mogu potaknuti ulaganja u korištenje solarne energije i osiguravanjem bespovratnih sredstva za sunčane elektrane na obiteljskim kućama. Tom je prilikom na radionici IRENA naglasila mogućnost za uvođenje dodatnih kriterija koji bi, naravno ako je to u skladu sa strateškim razvojem JLS-a, prednost dali skupinama kojima je otežana mogućnost realizacije takvih ulaganja zbog različitih okolnosti (npr. samohrani roditelji, obitelji s većim brojem djece, starije osobe i sl.). Dodatno je predloženo  razmatranje mogućnosti uvođenja „zelenih dozvola“ za gradnju obiteljskih kuća, koje bi podrazumijevale plaćanje manjeg komunalnog doprinosa u slučaju kada je uz novogradnju planirana i ugradnja fotonaponske elektrane za vlastite potrebe. Takve „zelene dozvole“ mogle bi se primijeniti i za komercijalne i proizvodne objekte, čime bi se uvelike išlo u susret usklađivanju s novom regulativom REPowerEU koja do 2026. godine nameće obvezu ugradnje fotonaponskih sustava u sve javne i višestambene zgrade. Kao dodatan pozitivan primjer IRENA je predstavila i SECAP Kršana i Svete Nedelje, kojim je planirano formiranje energetskih zajednica „Industrijske energetske zajednice Kršan” i „Energija umjesto azbesta – Energetske zajednice Štrmac, Općina Sveta Nedelja”. Uspješna uspostava energetskih zajednica omogućila bi članovima izravno sudjelovanje u proizvodnji, potrošnji i dijeljenju električne energije. Šira uspostava također bi imala utjecaj na smanjenje nabavne cijene energije na duži rok, odnosno članove bi zaštitila od povećanja cijene energenata u budućnosti te svakako postizanje određenog stupnja energetske samodostatnosti.

Zaključno, potrebno je sustavno pristupiti razvoju fotonaponskih sustava na području općina i gradova Istarske županije. Kada govorimo o investicijama na objektima u javnom vlasništvu, potrebno je analizirati i odabrati prioritetne objekte za realizaciju integriranih fotonaponskih sustava. Želi li se potaknuti razvoj fotonaponskih sustava među građanstvom, moguće je to činiti putem mekih i/ili financijskih mjera. Meke mjere podrazumijevaju edukaciju građana, dok financijske mogu imati oblik sufinanciranja takvih ulaganja putem javnih poziva i alternativnih modela poput predstavljenih „zelenih dozvola“ za gradnju ili financiranje strateških energetskih zajednica značajnih za predmetno područje.