(KAKO) OSTATI ŽIV

(KAKO) OSTATI ŽIV

Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, dr. Gordana Antić i zaposlenici Zavoda, hrvatski koordinatori projekta 'Staying Alive'  Dejan Martić, bacc. med. techn. i Benjamin Osmančević, bacc. med. techn. kažu kako su sretni zbog činjenice da je u Hitnoj medicinskoj službi Istarske županije zahvaljujući konstantnim edukacijama i timskom radu svih zaposlenika, dostignut vrlo visok postotak preživljavanja srčanog zastoja u skladu sa svjetskim trendom, što iznosi 25%. Pa ipak, smatraju da to nije dovoljno.

Ča, STEMI dobro?
'Srčani zastoj prekid je u radu srca, kada ono više ne vrši svoju funkciju.', - pojašnjava nam dr. Antić. 'Najčešći uzrok srčanog zastoja je STEMI infarkt miokarda te potom i mnoge druge srčane bolesti. Kada srce stane, prestaje i cirkulacija krvi u tijelu pacijenta. Krv nosi kisik i druge životno važne tvari bez kojih u svega 4 minute bez masaže srca nastaju trajna i nepopravljiva oštećenja mozga, što je neophodno spriječiti. Često uspijemo oživjeti srce, ali ako prođe puno vremena bez pružanja osnovne pomoći, takav pacijent možda i preživi do bolnice ali se kasnije najčešće nikada više ne probudi i u konačnici umre.' 

Smrt ne bira dok ulazi u naša četiri zida a spas života mjeri se sekundama
'Analizirajući sve podatke Istarske Hitne o reanimacijama koje smo imali do sada, logično je zaključiti da smrt ne bira. Najmlađa žrtva srčanog zastoja bilo je tek rođeno dijete, a najstarija stogodišnjak. Najčešće se događa u osamdesetim godinama života.' - prepričava nam medicinski tehničar Martić. 'Iako je srčani zastoj rijetka pojava u djece, kada se i dogodi, izuzetno mali broj bude uspješno reanimiran. Problem možemo tražiti u činjenici kako srčani zastoj nije prepoznat na vrijeme i/ili promatrači ne poduzimaju mjere oživljavanja unatoč tome što se srčani zastoj dogodi najčešće unutar četiri zida, nekome od naših ukućana. Pravovremeno pružena pomoć igra ključnu ulogu u preživljavanju srčanog zastoja a to je neopisivo kratko vrijeme, možemo reći da se spas života mjeri u sekundama. Pri tome se ne možemo oslanjati samo na kotače vozila Hitne jer se pokazalo da je prosječno vrijeme dolaska Hitne medicinske službe u Europi, a tako je i kod nas,  8 do 10 minuta što je već prekasno za naše pacijente ako nitko u njihovoj blizini nije masirao srce do našeg dolaska. Od izuzetne je važnosti da promatrači pružaju osnovne mjere oživljavanja do dolaska Hitne jer se na taj način, 'kupovinom vremena', odgađa smrtni ishod.' - pojašnjava medicinski tehničar Martić.

Kako ostati živ - Staying Alive
'U tome će moći pomagati svi stanovnici Istarske županije, ako žele. Ključ je u suradnji Hitne medicinske službe i laika koji se nađu u blizini žrtve srčanog zastoja. Sudjelovanje je dobrovoljnog karaktera, potrebno je na mobilni uređaj skinuti besplatnu aplikaciju naziva 'Staying Alive' te se unutar nje registrirati kao civilni pružatelj osnovnih mjera oživljavanja (KPR-a). Registracija je jednostavna; unutar aplikacije fotografira se bilo koju vrstu certifikata koji dokazuje da imate završen tečaj oživljavanja i pričeka se potvrda da je postupak uspio. Aplikacija 'Staying Alive' omogućuje našim dispečerima da vam pošalju poruku koja vas obavještava kako je u vašoj blizini osoba kojoj je potrebno pružiti postupak oživljavanja. Ukoliko ne možete ili ne želite, takav poziv u pomoć možete odbiti tako što ćete kliknuti na odgovarajući gumb i više nećete vidjeti ništa u vezi tog događaja. Također, moguće je isključiti obavijesti aplikacije te na taj način dati do znanja kako trenutno niste na raspolaganju. Ukoliko na poruku s obaviješću odgovorite da možete pružiti pomoć, naši dispečeri će vas nazvati i dati vam konkretne informacije gdje se žrtva srčanog zastoja nalazi i što vam je činiti te će uz vas svo vrijeme biti na telefonskoj liniji.' - kaže tehničar Osmančević.
'Mnogi laici već su pohađali neki od tečajeva i naučili kako masirati srce, većina gradova u Istri ima dosta zdravstvenih djelatnika koji se također mogu registrirati za volonterstvo. Uporaba aplikacije 'Staying Alive' zapravo je način da saznate kada se u vašoj blizini nalazi osoba kojoj je pomoć potrebna i toj osobi masažom srca 'kupite vrijeme' do dolaska Hitne medicinske službe. Ovakav sistem funkcionira u Francuskoj i više zemalja Europe gdje je postotak preživjelih od srčanog zastoja do otpusta iz bolnice već značajno povećan, što dokazuju studijama. Volonterstvom u ovom projektu niste obvezni dati svoje vrijeme ništa više nego li je 5 minuta koliko traje postupak instalacije i registracije u aplikaciji 'Staying alive', odnosno odazvati se pozivu ukoliko se ikada u vašoj blizini dogodi srčani zastoj.' - tumači medicinski tehničar Martić.
'Na internetskim stranicama Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije moguće je više se informirati o ovoj temi i kardiopulmonalnoj reanimaciji, odnosno, postupku oživljavanja. Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije pored naprednih tečajeva za zdravstvene djelatnike, provodi tečajeve osnovnog održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora, pa ako tečaj nemate slobodno nas kontaktirajte. Spašavanje života timski je rad zajednice i interventnih službi. Što se veći broj stanovnika Istre odazove ovom projektu, to će biti više šanse za preživljavanje žrtava srčanog zastoja jer će biti više volontera spremnih pružati pomoć do dolaska Hitne službe.' - svoj apel ka humanosti uputila je ravnateljica NZHMIŽ, dr. Gordana Antić.

Galerija fotografija