Sljedeće godine najavljeno je povećanje cijena električne energije
S prvim danom iduće godine za tri i pol puta će poskupjeti naknada za obnovljive izvore energije, koju građani plaćaju na svojim računima za struju, bez obzira na to od kojeg je opskrbljivača kupuju. To je naknada kojom se niz godina puni fond za poticaje proizvođačima struje iz vjetra, biomase, sunca ili vode, a koja unatrag tri godine, s PDV-om, iznosi 4,4 lipe po svakom potrošenom kilovatsatu električne energije (tri i pol lipe bez PDV-a). Prijedlog Ministarstva gospodarstva za Vladu, koja će ga najvjerojatnije prihvatiti jer drugog rješenja za poticanje "obnovljivaca" nema, jest da naknada za iduću godinu poraste na, bez PDV-a, 12 lipa po kilovatsatu, za 2018. godinu na 14 lipa, a u 2019. godini da ona iznosi 15 lipa za svaki potrošeni kilovatsat. S PDV-om, naknada bi u idućoj godini iznosila 15 lipa za svaki potrošeni kilovatsat, o čemu odluka mora biti donesena na Vladi najkasnije do 1. listopada. To je značajno više poskupljenje od onoga koje se do sada spominjalo, jer je neslužbeno bilo govora o podizanju naknade na najviše šest, do osam lipa u sljedećoj godini.
Postoji, međutim, velika mogućnost da, osim toga, na leđa građana padne i plaćanje tri lipe po svakom potrošenom kilovatsatu, novac namijenjem vaučerima za plaćanje struje socijalno ugroženih, a čiji trošak od listopada prošle godine podmiruju opskrbljivači energijom. Ukupno, to znači da će po svakom potrošenom kilovatsatu struje građani u idućoj godini plaćati, moguće, i 15 lipa više nego sada, odnosno gotovo 0,19 kuna s PDV-om. Kako napominju opskrbljivači koji u ugovorima s potrošačima garantiraju fiksne cijene na određeni period, njihove se cijene neće mijenjati, no naknada za obnovljive izvore je namet države, koji se na računima posebno navodi, i koji s njihovim fiksnim cijenama struje ni do sada nije imao nikakve veze. Dakle, ima li netko ugovor s fiksnom cijenom struje na period od, primjerice, tri godine, ta cijena ostaje ista, ali će zbog nameta za obnovljive izvore, a moguće i vaučera socijalnim slučajevima, računi rasti.
S prosječnom godišnjom potrošnjom od tri tisuće kilovatsati, kućanstvo naknadu za obnovljive izvore sad plaća 105 kuna godišnje, odnosno nešto malo manje od devet kuna mjesečno. S PDVom, to je oko 130 kuna na godinu, odnosno malo manje od 11 kuna mjesečno. Nakon što naknada za "obnovljivce" poskupi na 15 lipa s PDV-om, godišnje će za nju kućanstvo izdvajati 450 kuna, odnosno 37,5 kuna mjesečno. Pridodaju li se tome i lipe za socijalne vaučere, prosječnom će kućanstvu trošak porasti na, uključujući PDV, 570 kuna godišnje, odnosno 47,5 kuna mjesečno. Daleko će veće račune ubuduće imati primorska, odnosno dalmatinska kućanstva koja se griju na struju, a čija godišnja potrošnja doseže i sedam tisuća kilovatsati, što znači da će samo za obnovljive izvore i socijalnu naknadu izdvajati preko 1.300 kuna godišnje, odnosno oko 110 kuna mjesečno. Među kućanstvima koja se griju na struju su, paradoksalno, i primatelji vaučera - socijalni slučajevi.
Vaučere u iznosu od 200 kuna mjesečno, kojima plaćaju struju, Vlada je socijalno ugroženima omogućila u listopadu prošle godine i s njihovom isplatom nastavlja i dalje. Unatrag godinu dana taj su trošak, međutim, pokrivali opskrbljivači električnom energijom, točnije HEP, RWE i GEN-I. Kao ustupak, Vlada im je omogućila nižu otkupnu cijenu "zelene" energije, proizvedene iz obnovljivih izvora energije, koju je svatko od njih bio dužan otkupljivati po fiksnoj cijeni, ovisno o svom udjelu na tržištu. S prvim danom iduće godine opskrbljivači više neće biti obavezni tu energiju otkupljivati, već će se ona nuditi na tržištu, i kupovat će je samo ako to budu željeli. Kako će njena cijena sigurno pasti, to znači da bi i cijena energije za potrošače trebala pojeftiniti, no to se neće dogoditi. Bez obaveznog otkupa "zeleno" proizvedene energije, fond iz kojeg se potiču proizvođači iz obnovljivih izvora će ostati bez novaca, zbog čega se ide na poskupljenje naknade potrošačima.
Od opskrbljivača se neslužbeno pak može čuti da će vjerojatno oni sami i dalje podmirivati trošak namijenjen vaučerima za struju, odnosno da ga neće prevaljivati na račune svojih potrošača. Razlog tome je, kažu, što to prvi vjerojatno neće učiniti državni HEP, kod kojeg se još uvijek nalazi većina potrošača, pa si ni alternativni opskrbljivači neće moći dozvoliti prevaljivanje nameta na svoje kupce, jer bi ih izgubili. Postavlja se samo pitanje zbog čega poticaji za "obnovljivce" rastu, kad Hrvatska već sad premašuje zadani EU cilj da do 2020. godine 20 posto energije koju trošimo bude proizvedeno iz obnovljivih izvora. Mi iz vode i vjetra, biomase i sunca već sad proizvodimo 28 posto energije. Unatoč tome, prosječno će kućanstvo 2018. godine za naknadu "obnovljivcima" godišnje izdvajati 525 kuna, odnosno 44 kune mjesečno, a u 2019. Godini 555 kuna, odnosno 46 kuna mjesečno.
Članak preuzet iz Glasa Istre (Izdanje: 22. rujna 2016) PIŠE Bojana MRVOŠ PAVIĆ