Trendovi u razvoju vjetroenergije u 2025.

Izvještaj udruženja WindEurope za jesen 2025. otkriva paradoksalnu situaciju: europski sektor vjetroelektrana doživljava financijsku eksploziju, ali operativni i infrastrukturni izazovi prijete da zaustave prijeko potreban zamah u tranziciji na čistu energiju. Iako je prva polovica 2025. godine donijela povijesne odluke o ulaganju, usporavanje elektrifikacije i usko grlo u prijenosnim mrežama bacaju sjenu na sposobnost Europske unije da ispuni ambiciozne ciljeve za 2030. godinu.

Sektor vjetra bilježi izvanredan financijski uspjeh. U prvih šest mjeseci 2025. godine, konačne odluke o ulaganju (FID – Final Investment Decisions) u nove projekte vjetroelektrana dosegle su impresivnih 34 milijarde eura. Taj iznos ne samo da je premašio sva očekivanja, već je nadmašio ukupna ulaganja u cijeloj 2024. godini. Ova rekordna investicija trebala bi financirati čak 14,1 GW nove snage vjetra.

Istovremeno, jača i europska industrija vjetroturbina: narudžbe turbina porasle su za 19% u odnosu na prvu polovicu 2024. godine, dosegnuvši ukupnu snagu od 11,3 GW, što signalizira snažno povjerenje u dugoročni razvoj tržišta.

U Europi je u prvoj polovici 2025. ukupno instalirano 6,8 GW nove snage vjetra. Od toga se 5,3 GW odnosi na zemlje Europske unije (EU-27). Gotovo 90% novih instalacija (89%) odnosi se na vjetroelektrane na kopnu.

Vodeće zemlje po instaliranoj snazi u prvoj polovici 2025.:

1. Njemačka: 2,2 GW
2. Španjolska: 889 MW
3. Ujedinjeno Kraljevstvo: 760 MW

S ovim novim kapacitetima, ukupna snaga vjetra u Europi sada iznosi 291 GW, od čega je 254 GW na kopnu i 37 GW na moru.

Unatoč rekordnim ulaganjima, WindEurope upozorava na značajan pad u predviđanjima za instalacije do kraja godine. Zbog sporijeg tempa elektrifikacije i, što je najvažnije, kroničnih uskih grla u prijenosnim mrežama, procjena instalirane snage za cijelu 2025. godinu revidirana je naniže na 19 GW za cijelu Europu (14,5 GW za EU).

Ovaj sporiji tempo direktno ugrožava klimatske ambicije Unije. Projekcije pokazuju da će EU do 2030. godine, pri trenutačnim uvjetima, dosegnuti 344 GW snage vjetra, što je ispod zacrtanog cilja od 425 GW.

Izdavanje dozvola, ključni korak u realizaciji projekata, bilježi napredak. Opseg novih izdanih dozvola za vjetroelektrane na kopnu porastao je za 39% u usporedivim tržištima u odnosu na prvih 6 mjeseci 2024. godine. Njemačka je ovdje vodeća, s oko 8 GW izdanih dozvola.

Međutim, WindEurope naglašava da, iako su pravila EU-a za hitno ubrzavanje dozvola donesena, njihova implementacija u zemljama članicama je prespora i nedovoljno učinkovita, što i dalje predstavlja prepreku za bržu izgradnju.

Kako bi se premostio sve veći jaz između rekordnih investicija i stvarne realizacije projekata, WindEurope poziva vlade država članica na hitno djelovanje. Ključni prioritet ostaje modernizacija i proširenje europskih elektroenergetskih mreža, koje su postale glavno usko grlo u daljnjem razvoju vjetroenergije. Uz to, potrebna su dodatna ulaganja u lučku infrastrukturu, posebno važnu za brzu i učinkovitu instalaciju offshore vjetroelektrana. Jednako je važno ubrzati i unaprijediti procese izdavanja dozvola, odnosno osigurati punu i pravovremenu provedbu EU pravila, kako bi projekti što prije prešli iz faze planiranja u konkretnu izgradnju.