Palijativna skrb

Palijativna skrb (PS) predstavlja pristup unapređenja kvalitete života bolesnika koji imaju aktivnu, progresivnu, napredovalu bolest s očekivanim skraćenjem životnog vijeka i njihovih obitelji. Cilj palijativne skrbi jeste poboljšanje kvalitete života i smanjenje patnje putem sprječavanja, ranog otkrivanja, kvalitetne procjene i liječenja boli i ostalih problema: tjelesnih, psihosocijalnih i duhovnih.
PS olakšava bol i ostale simptome, podržava život, a umiranje prihvaća kao prirodni proces, niti sprječava niti ubrzava umiranje, a uključuje psihosocijalne i duhovne potrebe bolesnika u skrbi, omogućuje što kvalitetniji život bolesnika u skladu s mogućnostima do smrti, pruža pomoć obitelji (njegovatelju) tijekom bolesti bližnjeg i kasnije u tijeku žalovanja, timskim radom prepoznaje i olakšava potrebe bolesnika i njegovatelja, surađuje i uključuje se u skrb bolesnika čak i za vrijeme aktivnog liječenja.

 Za pružanje cjelovite palijativne skrbi potreban je multidisciplinaran pristup, uz jačanje interdisciplinarne suradnje, što se svesrdno potiče u razvoju palijativne skrbi u Istarskoj županiji: 
a) Organizacija palijativne skrbi u IŽ i koordinacija razvoja projekta odvija se na županijskoj razini
b) Centar za palijativnu skrb IŽ iz kojeg se koordinira, povezuje i administrira rad svih pružatelja usluga palijativne skrbi, kao i njihova edukacija, te vrši promocija palijativne skrbi situiran je u Djelatnosti za palijativnu skrb Istarskih domova zdravlja
c) Vanbolničku medicinsku palijativnu skrb pruža Specijalističko-konzilijarni Mobilni palijativni tim sa sjedištem u Djelatnosti za palijativnu skrb Istarskih domova zdravlja
d) Osim spomenutog, PS u Istarskoj županiji se razvija i u slijedećim smjerovima: bolnička palijativna skrb; socijalna palijativna skrb; volonterska palijativna skrb; mreža posudionica pomagala; duhovna palijativna skrb.  

Više u Planu za zdravlje

Konferencija o palijativnoj skrbi s međunarodnim sudjelovanjem: "Deset godina palijativne skrbi u Istri"

Od 2. do 3. listopada, u hotelu Park Plaza Histria u Puli, održana je konferencija o palijativnoj skrbi s međunarodnim sudjelovanjem, ”Deset godina palijativne skrbi u Istri”, koja je privukla više od 330 liječnika, medicinskih sestara, socijalnih radnika, psihologa, duhovnika, predstavnika gradskih i županijskih ureda za zdravstvo i socijalnu skrb i volontera. Konferenciju su organizirali Istarski domovi zdravlja, Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu i Liga protiv raka Pula, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, Istarske županije i Grada Pule. Povod za konferenciju je bila obljetnica, ali je želja organizatora bila okupiti vodeće stručnjake za palijativnu skrb , dobiti presjek trenutnog stanja palijativne skrbi u Hrvatskoj i raspraviti perspektive njenog razvoja nakon donošenja Strateškog plana.
Glavne teme konferencije bile su: palijativna skrb u zajednici, stacionarna palijativna skrb, psihološka i duhovna palijativna skrb i uloga socijalnih radnika i volontera u palijativnoj skrbi, o čemu smo imali priliku čuti 41 izlagača.
Izniman doprinos konferenciji dali su inozemni gosti, redom vrhunski stručnjaci u palijativnoj skrbi: dr. Nygel Sakes , donedavno medicinski direktor St. Christopher Hospisa u Londonu, koji je govorio o organizaciji palijativne skrbi u Velikoj Britaniji, dr Johann Baumgartner, koordinator palijativne skrbi u Štajerskoj, koji je predstavio organizaciju palijativne skrbi u Austriji i Piotr Krakowiak , svećenik i Nacionalni kapelan za hospicije u Poljskoj, predavač na Nicolaus Copernicus univerzitetu u Torunu i na European Accademy of Palliative Care, koji je govorio o pristupu terminalnim pacijentima u Poljskoj, osobito na uključivanje volontera u rad hospicija.
Zanimljive, dobro strukturirane i iznimno posjećene bile su radionice :
– Tko je palijativni bolesnik i i planiranje palijativne skrbi
– Kako priopćiti lošu vijest
– Invazivni zahvati i parenteralna terapija u kući bolesnika (punkcije, kirurški zahvati, infuzije, stomatološki zahvati)
– Totalna bol: fizička, psihička, socijalna i duhovna
– Sestrinstvo u palijativnoj skrbi i specifičnosti zdravstvene njege u kući palijativnog bolesnika
– Organizacija volontarijata u palijativnoj skrbi
Održan je vrlo dinamičan okrugli stol pod naslovom: Mobilni palijativni tim i koordinator palijativne skrbi – novi koncept u hrvatskom zdravstvu, te završna panel diskusija: Palijativna i hospicijska skrb u Hrvatskoj – perspektive razvoja nakon donošenje Strateškog plana.
Konferencija je pokazala izuzetnu dinamiku događanja u području PS . U svim dijelovima zemlje događaju se pomaci: od pojedinačnih inicijativa do zaokruženih županijskih i gradskih projekata, od planiranja palijativnih odjela formiranih odjela i prvog pravog hospicija.
Interes sudionika je bio izniman, tako da na nekim radionicama nije bilo mjesta za sve koju su htjeli sudjelovati. Izuzetno žive su bile i diskusije iz koje izdvajamo neke od stavova i dilema koje su pobudile najveći interes:
Palijativnu skrb treba učiniti dostupnom na svim razinama zdravstvene zaštite. Palijativna je skrb temeljno ljudsko pravo na najbolju moguću kvalitetu fizičkog i mentalnog zdravlja bez obzira na mjesto pružanja skrbi. Definicija palijativne skrbi SZO je temelj definiranja palijativne skrbi i u Hrvatskoj. Razvoj PS mora uvažavati različitosti okruženja i različitosti mogućnosti, da ne treba težiti ujednačavanju već harmonizaciji rješenja, te da Strateški plan ne propisuje nego preporučuje i potiče
Palijativna skrb nije dijagnoza bolesti već dijagnoza zdravstvenog statusa („Z“), pa je potrebno dvojno šifriranje: šifrom osnovne dijagnoze zbog koje osoba treba palijativnu skrb i šifrom zdravstvenog statusa (palijativna skrb). Organizacijski je potrebno razlučiti bolesnike u potrebi za „dugotrajnim liječenjem“ od bolesnika u potrebi za „palijativnim liječenjem “
Edukacija pružatelja palijativne skrbi mora uključiti kliničko praćenje umiruće osobe uz dokumentirano planiranje skrbi i terapiju boli Uključivanje pojma „hospicij“ u zdravstvene stacionarne ustanove jer su hospiciji bitan čimbenik sveobuhvatne palijativne skrbi.
Primjena Supportive and palliative care indicators tool –SPIC, jednostavan je i validan alat za prepoznavanje palijativnog bolesnika. Nakon prepoznavanja potrebno je planirati palijativne intervencije. Psihološka i duhovna skrb za bolesnike i njegovatelje dijelovi su palijativne i suportivne skrbi. U planiranju treba predvidjeti potporu i pružateljima skrbi.
Etički problemi u palijativnoj skrbi su česti (distanazija, reanimacija…) potrebna je primjena etičkih principa u donošenju odluka- edukacija. U socijalnoj palijativna skrb evidentno je kasno prepoznavanje socijalnih potreba i gotovo redovito neostvarivanje socijalnih prava. Treba omogućiti „brzu liniju“ ostvarenja socijalnih prava palijativnog bolesnika
Voditelj volontera treba biti stalno zaposleni profesionalac kako bi se osigurala supervizija i koordinacija rada volontera. Uskladiti program edukacije volontera u RH. Kod koordinatori palijativne skrbi potrebno je odvojiti dvije strukture koordinacije: – Koordinacija organizacije i razvoja palijativne skrbi – Koordinacija pružanja usluga prema bolesniku i aktivacija tima Oko rada mobilnih palijativnih timova i županijskih koordinatora palijativne skrbi se je razvila žustra rasprava i evidentno je potrebno uložiti vremena i truda da bi bio shvaćen i prihvaćen kao ključan korak u razvoju palijativne skrbi, kako predviđa Strateški plan.
Raspoređivanje palijativnih kreveta nije rješenje bolničke palijativne skrbi. Educirani ljudski resursi su važniji dio uspostave bolničke palijativne skrbi.
U nekim bolnicama bilo bi dovoljno formirati tim, a u nekima odjel.
Obim pružanja usluga na palijativnom odjelu/jedinici treba biti također definiran (palijativna kemoterapija, iradijacija, operativno palijativno liječenje, transfuzija krvi itd.) uz integralni palijativni pristup.
Omogućiti bolničkim liječnicima izlazak u kućnu posjetu.
Potaknuti brojnim pozitivnim reakcijama i interesom sudionika organizatori već sada najavljuju sljedeću konferenciju o palijativnoj skrbi u Istri na
jesen 2016. godine.
Ante Ivančić
Predsjednik organizacijskog odbora
Julijana Franinović Marković
Predsjednica programskog odbora